Albumini – siva zona indikacija

Albumini u modernoj medicini postoje više od osamdeset godina. Prva dokumentirana upotreba u kliničke svrhe opisuje se 1941. godine tijekom napada na Pearl Harbour, kao zamjena za plazmu kod sedmorice mornara s teškim opeklinama.1 Od tada se indikacije za primjenu albumina sve više šire. Već 1950-ih...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Authors: Tamara Murselović, Sanja Berić, Višnja Nesek Adam, Ante Penavić, Vesna Ćosić, Blaženka Miškić
Format: Article
Language:English
Published: Hrvatski liječnički zbor 2024-01-01
Series:Liječnički vjesnik
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/473047
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
_version_ 1832584537320718336
author Tamara Murselović
Sanja Berić
Višnja Nesek Adam
Ante Penavić
Vesna Ćosić
Blaženka Miškić
author_facet Tamara Murselović
Sanja Berić
Višnja Nesek Adam
Ante Penavić
Vesna Ćosić
Blaženka Miškić
author_sort Tamara Murselović
collection DOAJ
description Albumini u modernoj medicini postoje više od osamdeset godina. Prva dokumentirana upotreba u kliničke svrhe opisuje se 1941. godine tijekom napada na Pearl Harbour, kao zamjena za plazmu kod sedmorice mornara s teškim opeklinama.1 Od tada se indikacije za primjenu albumina sve više šire. Već 1950-ih godina udomaćuju se u internoj medicini pri liječenju bolesnika s dekompenziranom cirozom jetre. Međutim, gotovo šest desetljeća nakon upotrebe albumina, jedna metaanaliza 1998. otkriva povećanje smrtnosti kod kritično bolesnih na terapiji albuminima.2 Diskusije i studije, koje se objavljuju već trideset godina, sučeljavaju se s istim problemom: povećavaju li albumini smrtnost u određenim skupinama bolesnika i koje su ispravne indikacije za njihovu primjenu? Prema smjernicama primjena albumina odobrena je za paracentezu bolesnika s cirozom jetre, gdje se odstranjuje veliki volumen ascitesa, kod renalnog zatajenja uslijed razvoja spontanog peritonitisa i hepatorenalnog sindroma te pri plazmaferezi. Albumini imaju pozitivne učinke pri velikim operativnim zahvatima kao što su transplantacije srca, pluća, jetre. U terapiji opeklina, izraženom nefrotskom sindromu, akutnom respiratornom distres sindromu, traumi mozga ili liječenju hipoalbuminemije kao pokazatelja malnutricije nema indikacija za primjenu albumina. Primjena albumina tijekom hemodijalize pokazala se uspješnom i učinkovitom, ali u studijama malih uzoraka.3 Važno su područje upotrebe albumina kritični bolesnici s razvojem sepse i septičkog šoka. Nekoliko velikih studija kao što su studija SAFE i studija ALBIOS provedene su kao metaanalize na velikom broju bolesnika, no nisu pružile kategorički odgovor u prilog smanjenju smrtnosti bolesnika liječenih albuminima kao volumnom nadoknadom u odnosu na kristaloidne tekućine. Cilj je ovog članka pregledom raspoložive literature prikazati preporuke u korištenju albumina u području kliničkog rada s kritično bolesnima u jedinicama intenzivnog liječenja. Literatura je dobivena pretragom baza podataka PubMed i Cochrane. Zaključno, u obilju znanstvenih studija, brojnih čimbenika koji utječu na odluke kliničara i često proturječnih rezultata, primjena albumina u određenim situacijama još uvijek je složena.
format Article
id doaj-art-9edefce3506c421782ff39c44a31d6ac
institution Kabale University
issn 0024-3477
1849-2177
language English
publishDate 2024-01-01
publisher Hrvatski liječnički zbor
record_format Article
series Liječnički vjesnik
spelling doaj-art-9edefce3506c421782ff39c44a31d6ac2025-01-27T13:04:31ZengHrvatski liječnički zborLiječnički vjesnik0024-34771849-21772024-01-0114611-1242943610.26800/LV-146-11-12-8Albumini – siva zona indikacijaTamara MurselovićSanja BerićVišnja Nesek AdamAnte PenavićVesna ĆosićBlaženka MiškićAlbumini u modernoj medicini postoje više od osamdeset godina. Prva dokumentirana upotreba u kliničke svrhe opisuje se 1941. godine tijekom napada na Pearl Harbour, kao zamjena za plazmu kod sedmorice mornara s teškim opeklinama.1 Od tada se indikacije za primjenu albumina sve više šire. Već 1950-ih godina udomaćuju se u internoj medicini pri liječenju bolesnika s dekompenziranom cirozom jetre. Međutim, gotovo šest desetljeća nakon upotrebe albumina, jedna metaanaliza 1998. otkriva povećanje smrtnosti kod kritično bolesnih na terapiji albuminima.2 Diskusije i studije, koje se objavljuju već trideset godina, sučeljavaju se s istim problemom: povećavaju li albumini smrtnost u određenim skupinama bolesnika i koje su ispravne indikacije za njihovu primjenu? Prema smjernicama primjena albumina odobrena je za paracentezu bolesnika s cirozom jetre, gdje se odstranjuje veliki volumen ascitesa, kod renalnog zatajenja uslijed razvoja spontanog peritonitisa i hepatorenalnog sindroma te pri plazmaferezi. Albumini imaju pozitivne učinke pri velikim operativnim zahvatima kao što su transplantacije srca, pluća, jetre. U terapiji opeklina, izraženom nefrotskom sindromu, akutnom respiratornom distres sindromu, traumi mozga ili liječenju hipoalbuminemije kao pokazatelja malnutricije nema indikacija za primjenu albumina. Primjena albumina tijekom hemodijalize pokazala se uspješnom i učinkovitom, ali u studijama malih uzoraka.3 Važno su područje upotrebe albumina kritični bolesnici s razvojem sepse i septičkog šoka. Nekoliko velikih studija kao što su studija SAFE i studija ALBIOS provedene su kao metaanalize na velikom broju bolesnika, no nisu pružile kategorički odgovor u prilog smanjenju smrtnosti bolesnika liječenih albuminima kao volumnom nadoknadom u odnosu na kristaloidne tekućine. Cilj je ovog članka pregledom raspoložive literature prikazati preporuke u korištenju albumina u području kliničkog rada s kritično bolesnima u jedinicama intenzivnog liječenja. Literatura je dobivena pretragom baza podataka PubMed i Cochrane. Zaključno, u obilju znanstvenih studija, brojnih čimbenika koji utječu na odluke kliničara i često proturječnih rezultata, primjena albumina u određenim situacijama još uvijek je složena.https://hrcak.srce.hr/file/473047KRITIČNA BOLEST – liječenjeSERUMSKI ALBUMIN – neželjeni učinci, terapijska uporabaHIPOALBUMINEMIJA – etiologijaCIROZA JETRE – komplikacije, liječenjeHEPATORENALNI SINDROM – etiologija, liječenjePERITONITIS – etiologija, liječenje
spellingShingle Tamara Murselović
Sanja Berić
Višnja Nesek Adam
Ante Penavić
Vesna Ćosić
Blaženka Miškić
Albumini – siva zona indikacija
Liječnički vjesnik
KRITIČNA BOLEST – liječenje
SERUMSKI ALBUMIN – neželjeni učinci, terapijska uporaba
HIPOALBUMINEMIJA – etiologija
CIROZA JETRE – komplikacije, liječenje
HEPATORENALNI SINDROM – etiologija, liječenje
PERITONITIS – etiologija, liječenje
title Albumini – siva zona indikacija
title_full Albumini – siva zona indikacija
title_fullStr Albumini – siva zona indikacija
title_full_unstemmed Albumini – siva zona indikacija
title_short Albumini – siva zona indikacija
title_sort albumini siva zona indikacija
topic KRITIČNA BOLEST – liječenje
SERUMSKI ALBUMIN – neželjeni učinci, terapijska uporaba
HIPOALBUMINEMIJA – etiologija
CIROZA JETRE – komplikacije, liječenje
HEPATORENALNI SINDROM – etiologija, liječenje
PERITONITIS – etiologija, liječenje
url https://hrcak.srce.hr/file/473047
work_keys_str_mv AT tamaramurselovic albuminisivazonaindikacija
AT sanjaberic albuminisivazonaindikacija
AT visnjanesekadam albuminisivazonaindikacija
AT antepenavic albuminisivazonaindikacija
AT vesnacosic albuminisivazonaindikacija
AT blazenkamiskic albuminisivazonaindikacija