KNJIŽEVNIK I GRAD
U svojevrsnom međuprostoru autorskoga sjećanja, između pamćenja i zaborava, figurama sjećanja i različitim mnemotehničkim mehanizmima konstruira se književni tekst u kojemu je grad bitan strukturni čimbenik. Grad je poprište zbivanja, ali zahvaljujući svojoj složenosti i dinamici, on je i uzročnik m...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo
2020-01-01
|
| Series: | Senjski Zbornik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/357198 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1832590544939778048 |
|---|---|
| author | Helena Sablić Tomić |
| author_facet | Helena Sablić Tomić |
| author_sort | Helena Sablić Tomić |
| collection | DOAJ |
| description | U svojevrsnom međuprostoru autorskoga sjećanja, između pamćenja i zaborava, figurama sjećanja i različitim mnemotehničkim mehanizmima konstruira se književni tekst u kojemu je grad bitan strukturni čimbenik. Grad je poprište zbivanja, ali zahvaljujući svojoj složenosti i dinamici, on je i uzročnik mnogih unutarnjih procesa koji se zbivaju u pojedincu, grad je, osobito u realističkim djelima, često i krivac za nesretnu sudbinu mnogih junaka, grad je simbol očuvanja identiteta i borbe protiv razaranja, destrukcije i mržnje. Devetnaesto stoljeće, koje je obilježeno prodorom novih ideja te znatnim ekonomskim razvojem u privrednim granama, imalo je veliki utjecaj na razvoj gradova. Lokalne trgovine šire se u sve razgranatiju trgovačku privredu, a čime industrijski kompleksi pokrivaju prikrivati većinu gradskih područja. Gradovi se razvijaju, stare kuće obnavljaju, gradske općine dobivaju svoje vijećnice, a javne kulturne i društvene ustanove bivaju sve brojnije. Sve one značajke života malih hrvatskih gradova poput Senja književnikovim okom dobivaju drugačiji miris ukoliko on posjeduje sposobnost da se izdigne iznad malograđanske svakodnevnice u kojoj živi i da kritičkim okom neprekidno promatra svoje sugrađane i njihov ograničeni život.
Međutim, Novak nije bio samo promatrač i realist, iako književna kritika najviše cijeni ona njegova djela u kojima je dao kritičku sliku malograđanske sredine, u prvom redu senjske, već je on narav kontemplativna, s težištem i na promatranju ljudskih sudbina, a sredina i društvene prilike zanimale su ga više kao okvir. U toj njegovoj značajki treba tražiti i granice njegovu realizmu, on najčešće piše o uskoj i prostorno ograničenoj sredini, ali će korijeni tome biti više u njegovoj sklonosti da do kraja proniče u život pojedinca, malog čovjeka. |
| format | Article |
| id | doaj-art-7ef332035a8d4b91bb9cfaed97f39bbe |
| institution | Kabale University |
| issn | 0582-673X 1849-0999 |
| language | deu |
| publishDate | 2020-01-01 |
| publisher | Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo |
| record_format | Article |
| series | Senjski Zbornik |
| spelling | doaj-art-7ef332035a8d4b91bb9cfaed97f39bbe2025-01-23T12:08:15ZdeuGradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvoSenjski Zbornik0582-673X1849-09992020-01-0147151610.31953/sz.47.1.1KNJIŽEVNIK I GRADHelena Sablić Tomić0The Academy of Arts and Culture in OsijekU svojevrsnom međuprostoru autorskoga sjećanja, između pamćenja i zaborava, figurama sjećanja i različitim mnemotehničkim mehanizmima konstruira se književni tekst u kojemu je grad bitan strukturni čimbenik. Grad je poprište zbivanja, ali zahvaljujući svojoj složenosti i dinamici, on je i uzročnik mnogih unutarnjih procesa koji se zbivaju u pojedincu, grad je, osobito u realističkim djelima, često i krivac za nesretnu sudbinu mnogih junaka, grad je simbol očuvanja identiteta i borbe protiv razaranja, destrukcije i mržnje. Devetnaesto stoljeće, koje je obilježeno prodorom novih ideja te znatnim ekonomskim razvojem u privrednim granama, imalo je veliki utjecaj na razvoj gradova. Lokalne trgovine šire se u sve razgranatiju trgovačku privredu, a čime industrijski kompleksi pokrivaju prikrivati većinu gradskih područja. Gradovi se razvijaju, stare kuće obnavljaju, gradske općine dobivaju svoje vijećnice, a javne kulturne i društvene ustanove bivaju sve brojnije. Sve one značajke života malih hrvatskih gradova poput Senja književnikovim okom dobivaju drugačiji miris ukoliko on posjeduje sposobnost da se izdigne iznad malograđanske svakodnevnice u kojoj živi i da kritičkim okom neprekidno promatra svoje sugrađane i njihov ograničeni život. Međutim, Novak nije bio samo promatrač i realist, iako književna kritika najviše cijeni ona njegova djela u kojima je dao kritičku sliku malograđanske sredine, u prvom redu senjske, već je on narav kontemplativna, s težištem i na promatranju ljudskih sudbina, a sredina i društvene prilike zanimale su ga više kao okvir. U toj njegovoj značajki treba tražiti i granice njegovu realizmu, on najčešće piše o uskoj i prostorno ograničenoj sredini, ali će korijeni tome biti više u njegovoj sklonosti da do kraja proniče u život pojedinca, malog čovjeka.https://hrcak.srce.hr/file/357198Vjenceslav NovakSenjPosljednji Stipančićiknjiževnikgradkulturni turizam |
| spellingShingle | Helena Sablić Tomić KNJIŽEVNIK I GRAD Senjski Zbornik Vjenceslav Novak Senj Posljednji Stipančići književnik grad kulturni turizam |
| title | KNJIŽEVNIK I GRAD |
| title_full | KNJIŽEVNIK I GRAD |
| title_fullStr | KNJIŽEVNIK I GRAD |
| title_full_unstemmed | KNJIŽEVNIK I GRAD |
| title_short | KNJIŽEVNIK I GRAD |
| title_sort | knjizevnik i grad |
| topic | Vjenceslav Novak Senj Posljednji Stipančići književnik grad kulturni turizam |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/357198 |
| work_keys_str_mv | AT helenasablictomic knjizevnikigrad |