KNJIŽEVNIK I GRAD
U svojevrsnom međuprostoru autorskoga sjećanja, između pamćenja i zaborava, figurama sjećanja i različitim mnemotehničkim mehanizmima konstruira se književni tekst u kojemu je grad bitan strukturni čimbenik. Grad je poprište zbivanja, ali zahvaljujući svojoj složenosti i dinamici, on je i uzročnik m...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo
2020-01-01
|
| Series: | Senjski Zbornik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/357198 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | U svojevrsnom međuprostoru autorskoga sjećanja, između pamćenja i zaborava, figurama sjećanja i različitim mnemotehničkim mehanizmima konstruira se književni tekst u kojemu je grad bitan strukturni čimbenik. Grad je poprište zbivanja, ali zahvaljujući svojoj složenosti i dinamici, on je i uzročnik mnogih unutarnjih procesa koji se zbivaju u pojedincu, grad je, osobito u realističkim djelima, često i krivac za nesretnu sudbinu mnogih junaka, grad je simbol očuvanja identiteta i borbe protiv razaranja, destrukcije i mržnje. Devetnaesto stoljeće, koje je obilježeno prodorom novih ideja te znatnim ekonomskim razvojem u privrednim granama, imalo je veliki utjecaj na razvoj gradova. Lokalne trgovine šire se u sve razgranatiju trgovačku privredu, a čime industrijski kompleksi pokrivaju prikrivati većinu gradskih područja. Gradovi se razvijaju, stare kuće obnavljaju, gradske općine dobivaju svoje vijećnice, a javne kulturne i društvene ustanove bivaju sve brojnije. Sve one značajke života malih hrvatskih gradova poput Senja književnikovim okom dobivaju drugačiji miris ukoliko on posjeduje sposobnost da se izdigne iznad malograđanske svakodnevnice u kojoj živi i da kritičkim okom neprekidno promatra svoje sugrađane i njihov ograničeni život.
Međutim, Novak nije bio samo promatrač i realist, iako književna kritika najviše cijeni ona njegova djela u kojima je dao kritičku sliku malograđanske sredine, u prvom redu senjske, već je on narav kontemplativna, s težištem i na promatranju ljudskih sudbina, a sredina i društvene prilike zanimale su ga više kao okvir. U toj njegovoj značajki treba tražiti i granice njegovu realizmu, on najčešće piše o uskoj i prostorno ograničenoj sredini, ali će korijeni tome biti više u njegovoj sklonosti da do kraja proniče u život pojedinca, malog čovjeka. |
|---|---|
| ISSN: | 0582-673X 1849-0999 |