Procjena prostorne raspodjele oborina u GIS okruženju
Oborine su izrazito varijabilna komponenta bilance voda, koja ovisi o nizu faktora, kao što su geografski položaj, udaljenost od mora i nadmorska visina, a ključne su u razumijevanju hidroloških procesa nekog područja. Mjerenja oborina provode se na diskretnim lokacijama meteoroloških postaja (osim...
Saved in:
| Main Authors: | , , , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
University of Rijeka, Faculty of Civil Engineering
2020-12-01
|
| Series: | Zbornik Radova |
| Subjects: | |
| Online Access: | http://zr.gradri.uniri.hr/index.php/zr/article/view/118 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1832583466259054592 |
|---|---|
| author | Tea Francetić Doris Šporčić Bojana Horvat Nino Krvavica |
| author_facet | Tea Francetić Doris Šporčić Bojana Horvat Nino Krvavica |
| author_sort | Tea Francetić |
| collection | DOAJ |
| description | Oborine su izrazito varijabilna komponenta bilance voda, koja ovisi o nizu faktora, kao što su geografski položaj, udaljenost od mora i nadmorska visina, a ključne su u razumijevanju hidroloških procesa nekog područja. Mjerenja oborina provode se na diskretnim lokacijama meteoroloških postaja (osim u slučaju radarskih opažanja oborina) te su saznanja o njihovoj varijabilnosti u prostoru rezultat primjene različitih metoda interpolacije izmjerenih vrijednosti u točki na analiziranom prostoru. U GIS okruženju, oborina može biti prikazana u formi diskretnog ili kontinuiranog polja pa će o tome ovisiti i odabir metode interpolacije. U radu su, na primjeru srednjih godišnjih količina oborina za razdoblje 1961. – 1990. na području Istre, prikazane i uspoređene tri najčešće primjenjivane metode prostorne interpolacije: Thiessenovi poligoni, TIN (Triangular Irregular Network) te VLR (metoda višestruke linearne regresije). Prve dvije metode ne uzimaju u obzir faktore koji utječu na količinu palih oborina, već su procijenjene vrijednosti u funkciji udaljenosti promatrane točke od oborinskih postaja. Za razliku od njih, metoda višestruke linearne regresije omogućuje određivanje vrijednosti oborina u prostoru u ovisnosti o drugim čimbenicima; u ovome slučaju to su geografski položaj, udaljenost od mora te nadmorska visina. |
| format | Article |
| id | doaj-art-4642a69f01ac4b0982bf2214f84d0970 |
| institution | Kabale University |
| issn | 0350-8552 2584-6159 |
| language | English |
| publishDate | 2020-12-01 |
| publisher | University of Rijeka, Faculty of Civil Engineering |
| record_format | Article |
| series | Zbornik Radova |
| spelling | doaj-art-4642a69f01ac4b0982bf2214f84d09702025-01-28T12:07:51ZengUniversity of Rijeka, Faculty of Civil EngineeringZbornik Radova0350-85522584-61592020-12-0123110.32762/zr.23.1.1Procjena prostorne raspodjele oborina u GIS okruženjuTea Francetić0Doris Šporčić1Bojana Horvat2Nino Krvavica3Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultetSveučilište u Rijeci, Građevinski fakultetSveučilište u Rijeci, Građevinski fakultetSveučilište u Rijeci, Građevinski fakultetOborine su izrazito varijabilna komponenta bilance voda, koja ovisi o nizu faktora, kao što su geografski položaj, udaljenost od mora i nadmorska visina, a ključne su u razumijevanju hidroloških procesa nekog područja. Mjerenja oborina provode se na diskretnim lokacijama meteoroloških postaja (osim u slučaju radarskih opažanja oborina) te su saznanja o njihovoj varijabilnosti u prostoru rezultat primjene različitih metoda interpolacije izmjerenih vrijednosti u točki na analiziranom prostoru. U GIS okruženju, oborina može biti prikazana u formi diskretnog ili kontinuiranog polja pa će o tome ovisiti i odabir metode interpolacije. U radu su, na primjeru srednjih godišnjih količina oborina za razdoblje 1961. – 1990. na području Istre, prikazane i uspoređene tri najčešće primjenjivane metode prostorne interpolacije: Thiessenovi poligoni, TIN (Triangular Irregular Network) te VLR (metoda višestruke linearne regresije). Prve dvije metode ne uzimaju u obzir faktore koji utječu na količinu palih oborina, već su procijenjene vrijednosti u funkciji udaljenosti promatrane točke od oborinskih postaja. Za razliku od njih, metoda višestruke linearne regresije omogućuje određivanje vrijednosti oborina u prostoru u ovisnosti o drugim čimbenicima; u ovome slučaju to su geografski položaj, udaljenost od mora te nadmorska visina.http://zr.gradri.uniri.hr/index.php/zr/article/view/118prostorna varijabilnost oborinaprostorna interpolacijaThiessenovi poligoniTINvišestruka linearna regresija |
| spellingShingle | Tea Francetić Doris Šporčić Bojana Horvat Nino Krvavica Procjena prostorne raspodjele oborina u GIS okruženju Zbornik Radova prostorna varijabilnost oborina prostorna interpolacija Thiessenovi poligoni TIN višestruka linearna regresija |
| title | Procjena prostorne raspodjele oborina u GIS okruženju |
| title_full | Procjena prostorne raspodjele oborina u GIS okruženju |
| title_fullStr | Procjena prostorne raspodjele oborina u GIS okruženju |
| title_full_unstemmed | Procjena prostorne raspodjele oborina u GIS okruženju |
| title_short | Procjena prostorne raspodjele oborina u GIS okruženju |
| title_sort | procjena prostorne raspodjele oborina u gis okruzenju |
| topic | prostorna varijabilnost oborina prostorna interpolacija Thiessenovi poligoni TIN višestruka linearna regresija |
| url | http://zr.gradri.uniri.hr/index.php/zr/article/view/118 |
| work_keys_str_mv | AT teafrancetic procjenaprostorneraspodjeleoborinaugisokruzenju AT dorissporcic procjenaprostorneraspodjeleoborinaugisokruzenju AT bojanahorvat procjenaprostorneraspodjeleoborinaugisokruzenju AT ninokrvavica procjenaprostorneraspodjeleoborinaugisokruzenju |