RASADNIČARSTVO SENJSKOG KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA – INSPEKTORATA
Rasadničarstvo i sjemenarstvo Nadz.-Insp. najstarije je u našoj zemlji, ali i u širem okruženju. Prve sadnice proizvedene su u rasadniku - biljevištu Sv. Mihovil 1879. god. korištenjem nabavljenog sjemena sa strane. Međutim, 1895.g. počinju se skupljati češeri crnog bora u domaćim kulturama zbog dal...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo
2013-01-01
|
| Series: | Senjski Zbornik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/191823 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | Rasadničarstvo i sjemenarstvo Nadz.-Insp. najstarije je u našoj zemlji, ali i u širem okruženju. Prve sadnice proizvedene su u rasadniku - biljevištu Sv. Mihovil 1879. god. korištenjem nabavljenog sjemena sa strane. Međutim, 1895.g. počinju se skupljati češeri crnog bora u domaćim kulturama zbog daljnje obrade u trušnici Sv. Mihovil. Na taj način dobiva se kvalitetno sjeme poznate provenijencije. Za 64-godišnjeg neprekidnog rada Nadz.-Insp. obavljena je sjetva u rasadnicima na 2,54 ha ukupne ili 1,49 obradive površine s prosječno godišnje 230 kg sjemena (70% listača i 30% četinjača). Proizvedeno je prosječno godišnje 1.300.000 kom sadnica (93% četinjača i 7% listača) s dominantnim učešćem crnog bora. Osim za pošumljavanje krša proizvodile su se sadnice raznih vrsta voćki za besplatnu podjelu lokalnom stanovništvu, biološku sanaciju bujica, svilogojstvo i hortikulturu. U traženju novih oblika proizvodnje senjskom rasadničarstvu pripada primat u kontejnerskoj proizvodnji sadnica. Uspješni rezultati senjskog rasadničarstva i sjemenarstva znatno su utjecali na razvoj našeg šumarstva, i to ponajprije pošumljavanja krša. Promijenjeni gospodarski uvjeti i nova tehnologija doveli su do ukidanja senjskih rasadnika i trušnice sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Zbog ostvarenih rezultata i
pozitivnog utjecaja na razvoj našeg rasadničarstva i sjemenarstva te općenito šumarstva, bilo bi poželjno potpuno zapuštene objekte, kao što je prvi rasadnik Sv. Mihovil i trušnicu, uvrstiti u spomenike tehničke kulture u domeni šumarstva. Na taj način iskazali bi zahvalnost mnogim generacijama šumara i pridonijeli potpunijoj valorizaciji značajnih dostignuća naše zelene struke u domaćim i međunarodnim okvirima. |
|---|---|
| ISSN: | 0582-673X 1849-0999 |