FRANJEVCI VODE SENJSKU GIMNAZIJU NA PRIJELAZU IZ 18. U 19. STOLJEĆE

Šestogodišnju gimnaziju u Senju osnovao je 1725. car i kralj Karlo VI. na poticaj senjsko-modruškog biskupa Nikole Pohmajevića. Povjerena je pavlinima, ali su je 1786. predali franjevcima tek 1783. osnovane Hrvatsko-primorske pokrajine. Franjevci su u nastavi morali slijediti državni nastavni progra...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Author: FRANJO EMANUEL HOŠKO
Format: Article
Language:deu
Published: Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo 2014-01-01
Series:Senjski Zbornik
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/226271
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
Description
Summary:Šestogodišnju gimnaziju u Senju osnovao je 1725. car i kralj Karlo VI. na poticaj senjsko-modruškog biskupa Nikole Pohmajevića. Povjerena je pavlinima, ali su je 1786. predali franjevcima tek 1783. osnovane Hrvatsko-primorske pokrajine. Franjevci su u nastavi morali slijediti državni nastavni program "Ratio educationis" iz 1777. godine. On znači prekid s isusovačkim gimnazijskim programom u Habsburškoj Monarhiji. Senjski franjevci su ga mogli prihvatiti već 1786. i obavljati do 1788. godine. Tada su napustili samostan jer su potkraj 1787. u samostan smješteni vojnici. Od 1791. do 1800. opet sigurno vode gimnaziju, ali po novom nastavnom programu u ugarskom dijelu Habsburške Monarhije "Educatio nationalis" (1793.) koji usvaja stavove prosvjetiteljstva i traži poučavanje u njemačkom jeziku. Budući da je senjsko-modruški biskup Ivan Krstitelj Ježić (1789-1833) g. 1802. tražio od franjevaca da napuste svoj samostan da on u njemu može otvoriti sjemenište i visoku bogoslovnu školu, oni su 1807. otišli iz Senja. Njihov napor da zadrže svoj samostan možda nije spriječio rad na gimnaziji od 1800. do 1807., gdje su od 1806. trebali slijediti drugu nastavnu osnovu "Ratio educationis" koja traži učenje latinskog i mađarskoga jezika. U Senju to nije provedeno, već se i nadalje učio njemački jezik.
ISSN:0582-673X
1849-0999