FRANJEVCI U SENJU – OD KONVENTUALACA DO OPSERVANATA
Franjevački samostan u Senju osnovan je u 13. stoljeću kada upravitelji grada postaju Krčki knezovi, kasnije Frankopani. Franjevci su u to vrijeme nositelji obnove Crkve i njihova prisutnost u gradovima pokazuje da je određena sredina došla do određenog stupnja urbaniteta. S druge strane, franjev...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo
2019-01-01
|
| Series: | Senjski Zbornik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/337324 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | Franjevački samostan u Senju osnovan je u 13. stoljeću kada upravitelji grada
postaju Krčki knezovi, kasnije Frankopani. Franjevci su u to vrijeme nositelji obnove
Crkve i njihova prisutnost u gradovima pokazuje da je određena sredina došla do
određenog stupnja urbaniteta. S druge strane, franjevci u gradovima predstavljaju element
koji pridonosi razvoju gradskog života u svim sferama. U članku se prati razdoblje od
osnivanja franjevačkog samostana u Senju do početka 16. stoljeća. Povijest senjskog
franjevačkog samostana prikazana je u kontekstu širih crkvenih i društveno-političkih
odnosa na europskoj i lokalnoj razini.
Utjecaj velikaške obitelji Krčkih knezova/Frankopana na širenje franjevaca i prijelaz
pojedinih samostana iz konventualskog života u opservantski, u ovom slučaju samostana
u Senju, prikazan je kroz procese na razini opće Crkve koji su se odražavali na prostoru
srednje i jugoistočne Europe. Stoga je tema rada prikazati kako se u kontekstu društvenopovijesnih
okolnosti dogodio prijelaz iz konventulaizma u opservanciju među senjskim
franjevcima. Također je valorizirana uloga Krčkih knezova/Frankopana i njihovo pravo
patronata nad mjesnom Crkvom kao temeljnih nositelja društvenog i političkog života na
velikom prostoru njihove vlasti u kontekstu feudalnih odnosa srednjovjekovne Hrvatske.
Na primjeru samostana u Senju može se vidjeti kako su promjene i procesi kroz
tri stoljeća utjecali na ulogu samostana u životu određenog prostora, promjene u samom
životu franjevaca koji napuštaju konzervativniji konventualski smjer i prihvaćaju strogo
opsluživanje Pravila - opservanciju, utjecaj feudalnih velikaša na crkveni i politički život
prostora kojim su vladali, a sve u okviru događanja na općoj europskoj i crkvenoj razini
te na prostoru koji je činio neposredno zaleđe njihove državine. Početkom 16. stoljeća i
prodorom Osmanlija uništene su sve srednjovjekovne institucije na području frankopanske
vlasti. Samostan u Senju preživio je osmanlijska pustošenja i, slabljenjem frankopanskog
utjecaja na društvena, politička i crkvena zbivanja na tome prostoru, ušao u razdoblje
novoga vijeka. |
|---|---|
| ISSN: | 0582-673X 1849-0999 |