PRAVAŠTVO U GOSPIĆU OD 1880-ih DO 1914.
Autor u članku obrađuje razvoj pravaške organizacije u Gospiću te analizira društvene i ideološke razlike između njezinih pristaša, koje su prema njegovom sudu uzrokovale stalne sukobe unutar te organizacije. U razdoblju od 1895. do 1914. godine autor u Gospiću primjećuje dvije pravaške grupe: je...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo
2018-01-01
|
| Series: | Senjski Zbornik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/313612 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | Autor u članku obrađuje razvoj pravaške organizacije u Gospiću te analizira
društvene i ideološke razlike između njezinih pristaša, koje su prema njegovom sudu
uzrokovale stalne sukobe unutar te organizacije. U razdoblju od 1895. do 1914. godine
autor u Gospiću primjećuje dvije pravaške grupe: jednu koja je okupljala pripadnike
gospićkoga višeg društvenog sloja i gdje su dominirali trgovci visoko rangirani na
imovinskoj ljestvici te drugu, koja je u odnosu prema prvoj grupi okupljala pripadnike
nižeg društvenog sloja i gdje je uz trgovce nižih prihoda u velikoj mjeri sudjelovalo i
svećenstvo gospićke okolice. Mada su se i jedna i druga grupa smatrale pravašima, autor
među njima osim društvenih razlika primjećuje i velike ideološke razlike, koje su bile
osobito vidljive u nacionalnom dijelu pravaškog programa. Prva, imućnija pravaška
grupa, u kojoj su se isticali Marko Došen te Lovre Pavelić i njegovi sinovi, u prvi je plan
stavljala državnopravni dio pravaškog programa te je težila ostvarenju hrvatske državne
neovisnosti u suradnji s hrvatskim pravoslavnim stanovništvom, priznajući zauzvrat
tomu stanovništvu srpski nacionalni karakter. Druga grupa, u kojoj su se isticali Ivan
Bušljeta, Dragutin Smojver i pop Stipe Vučetić, u prvi je plan stavljala nacionalni dio
pravaškog programa, u skladu s kojim je negirala srpski nacionalni karakter hrvatskom
pravoslavnom stanovništvu te je izbjegavala bilo kakav dodir s političkim predstavnicima
toga stanovništva, zbog kojega bi bili prisiljeni dati mu nacionalne koncesije u Hrvatskoj.
Sukob ovih dviju grupa u Gospiću kulminirao je 1908. godine, kada je i na nacionalnoj
razini došlo do raskola Starčevićeve hrvatske stranke prava, unutar koje su dotad djelovale
obje gospićke pravaške grupe. Smirenje ovoga sukoba autor je zabilježio u godinama uoči
Prvoga svjetskoga rata te smatra da je do toga, između ostaloga, došlo i zbog toga što je u
to vrijeme Pavelić-Došenova grupa ocijenila da je njezina politika hrvatsko-srpske sloge
doživjela neuspjeh. |
|---|---|
| ISSN: | 0582-673X 1849-0999 |