Promjene u sustavu vlasti i konsolidacija demokracije: usporedba uloge predsjednika države u Hrvatskoj i Slovačkoj
Hrvatska i Slovačka su tijekom 1990-ih imale državnike s autoritarnim tendencijama vladanja. To je na različite načine bilo povezano i s institucijom predsjednika države te je 1999., odnosno 2000. ustavnim promjenama koje su se ticale i te institucije uspostavljen parlamentarni sustav s izravno iza...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Miroslav Krleža Institute of Lexicography
2017-04-01
|
| Series: | Studia Lexicographica |
| Subjects: | |
| Online Access: | http://studialexicographica.lzmk.hr/sl/article/view/212 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | Hrvatska i Slovačka su tijekom 1990-ih imale državnike s autoritarnim tendencijama vladanja. To je na različite načine bilo povezano i s institucijom predsjednika države te je 1999., odnosno 2000. ustavnim promjenama koje su se ticale i te institucije uspostavljen parlamentarni sustav s izravno izabranim predsjednikom. U ovom radu pokušava se utvrditi je li to utjecalo na funkcioniranje sustava vlasti i konsolidaciju demokracije. S obzirom na to da su promjene trebale spriječiti pojavu novih autoritarnih državnika, pretpostavka je da su one trebale pozitivno utjecati na demokratsku konsolidaciju. S druge strane, uvođenje parlamentarnog sustava s izravno izabranim predsjednikom stvara opasnost da će ustavno slabi predsjednik pozivom na svoju veliku legitimnost dobivenu na izravnim izborima nastojati zadobiti ovlasti koje mu ne pripadaju. Sustav će zbog toga imati obilježja defektne demokracije, a neće se pretvoriti u konsolidiranu liberalnu demokraciju. Usporedbom ustava i političke prakse pokušava se dobiti odgovor na to.
|
|---|---|
| ISSN: | 1846-6745 2459-5578 |