RUSKA IDEJA – IZMEĐU NACIONALNOG EGOIZMA, EMPATIJE I ANTIMILITARIZMA I ODJECI KOD SRBA DO 1914. GODINE
Carska Rusija je tokom devetnaestog veka, u više navrata demonstrirala vojno-političku moć. Kao velika sila, Rusija se trudila da se približi drugim evropskim silama i vrlo često je sprovodila reforme. Njenu političku tranziciju pratile su brojne protivurečnosti kao i nedovoljno uspešna refleksija m...
Saved in:
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | deu |
Published: |
Institute for Political Studies, Belgrade
2019-11-01
|
Series: | Srpska Politička Misao |
Online Access: | http://dx.doi.org/10.22182/spm.6532019.15 |
Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
Summary: | Carska Rusija je tokom devetnaestog veka, u više navrata demonstrirala vojno-političku moć. Kao velika sila, Rusija se trudila da se približi drugim evropskim silama i vrlo često je sprovodila reforme. Njenu političku tranziciju pratile su brojne protivurečnosti kao i nedovoljno uspešna refleksija modernih ideja. U otporu, ali i u kreativnom pristupu društvenim idejama, ruska intelektualna elita je nudila svoje odgovore. Posebno specifična inicijativa bilo je tzv. narodnjaštvo odnosno „otkrivanje Rusije”. Nalazeći uporište u hrišćanstvu ova ideja je tragala za specifičnom ulogom ruskog naroda i odbijala je da prihvati nacionalni egoizam kao vodilju državnih interesa. Njena empatija bila je demonstrirana kroz slovenofilstvo ali i kroz brigu za čovečanstvo. Narativ, kroz stavove značajnog broja mislećih ljudi je alarmantno ukazivao da svet, kroz imperijalizam, sve više postaje pozornica militarizma u kojem je rat izvesniji od političkog dijaloga. Brojni srpski intelektualci su pomno pratili razvoj ove društveno-političke misli. |
---|---|
ISSN: | 0354-5989 |