VRTLINA – GOLEMA ŠPILJA VELEBITSKOG PODGORJA
Na krajnjem jugu velebitskog Podgorja, između Visočice i Kruščice, na području PP Velebit, nalazi se špilja s četiri jamska ulaza. Od glavnog, najvećeg ulaznog otvora (veličine 40 x 50 m), koji čini jama duboka sedamdesetak metara, špilja se pruža u smjeru sjeverozapada, gotovo pravocrtno, u dulj...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo
2017-01-01
|
| Series: | Senjski Zbornik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/281757 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1832589630828969984 |
|---|---|
| author | VLADO BOŽIĆ |
| author_facet | VLADO BOŽIĆ |
| author_sort | VLADO BOŽIĆ |
| collection | DOAJ |
| description | Na krajnjem jugu velebitskog Podgorja, između Visočice i Kruščice, na području
PP Velebit, nalazi se špilja s četiri jamska ulaza. Od glavnog, najvećeg ulaznog otvora
(veličine 40 x 50 m), koji čini jama duboka sedamdesetak metara, špilja se pruža u smjeru
sjeverozapada, gotovo pravocrtno, u duljini 900 m i dubine 195 m. Širina špiljskog kanala je
20 – 80 m što je čini posebno zanimljivom. Prvi ju je istražio, opisao te izradio njezin nacrt
Senjanin Ivan Krajač 1932., a nastavili speleolozi iz Zagreba. U istraživanju Velebita 1961.
zagrebački su speleolozi ponovno istražili špilju i topografski ju snimili. Jedno samostalno
istraživanje obavio je Jerko Malinar (SO PDS Velebit iz Zagreba) 1978. i negdje pri kraju
špilje pronašao novi kanal sa sifonskim jezerom, ali ga nije snimio. Ekipa zagrebačkih
speleologa posjetila je Vrtlinu 2000. god. radi fotografiranja, i usput tražila nove dijelove,
ali Malinarov kanal nije pronašla. Zadarski planinar Slavko Tomerlin 1987. ugradio je (uz
pomoć speleologa) čeličnu sajlu za pridržavanje kod silaza niz strmu stijenu ulazne jame,
duboke četrdesetak metara (do vrha sipara). Špilju su posjećivali i planinari i speleolozi, a
zadnjih godina mnogo puta i biospeleolozi, proučavajući floru ulaznog dijela špilje i faunu
njezine unutrašnjosti. Najveća zanimljivost špilje su golemi podzemni prostori s golemim
kamenim blokovima palim sa stropa, ali i prekrasni špiljski ukrasi (saljevi, stalagmiti i
stalaktiti u raznim bojama, te ekscentrične sige s velikim vidljivim kristalima). Još je 1932.
Ivan Krajač predlagao špilju za turističko uređenje, što je prijedlog i danas, kada za to
postoje mnogo veće tehničke mogućnosti.
|
| format | Article |
| id | doaj-art-61c2aee5512042869f196960becb55d4 |
| institution | Kabale University |
| issn | 0582-673X 1849-0999 |
| language | deu |
| publishDate | 2017-01-01 |
| publisher | Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo |
| record_format | Article |
| series | Senjski Zbornik |
| spelling | doaj-art-61c2aee5512042869f196960becb55d42025-01-24T11:25:39ZdeuGradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvoSenjski Zbornik0582-673X1849-09992017-01-01441354610.31953/sz.44.1.3VRTLINA – GOLEMA ŠPILJA VELEBITSKOG PODGORJAVLADO BOŽIĆNa krajnjem jugu velebitskog Podgorja, između Visočice i Kruščice, na području PP Velebit, nalazi se špilja s četiri jamska ulaza. Od glavnog, najvećeg ulaznog otvora (veličine 40 x 50 m), koji čini jama duboka sedamdesetak metara, špilja se pruža u smjeru sjeverozapada, gotovo pravocrtno, u duljini 900 m i dubine 195 m. Širina špiljskog kanala je 20 – 80 m što je čini posebno zanimljivom. Prvi ju je istražio, opisao te izradio njezin nacrt Senjanin Ivan Krajač 1932., a nastavili speleolozi iz Zagreba. U istraživanju Velebita 1961. zagrebački su speleolozi ponovno istražili špilju i topografski ju snimili. Jedno samostalno istraživanje obavio je Jerko Malinar (SO PDS Velebit iz Zagreba) 1978. i negdje pri kraju špilje pronašao novi kanal sa sifonskim jezerom, ali ga nije snimio. Ekipa zagrebačkih speleologa posjetila je Vrtlinu 2000. god. radi fotografiranja, i usput tražila nove dijelove, ali Malinarov kanal nije pronašla. Zadarski planinar Slavko Tomerlin 1987. ugradio je (uz pomoć speleologa) čeličnu sajlu za pridržavanje kod silaza niz strmu stijenu ulazne jame, duboke četrdesetak metara (do vrha sipara). Špilju su posjećivali i planinari i speleolozi, a zadnjih godina mnogo puta i biospeleolozi, proučavajući floru ulaznog dijela špilje i faunu njezine unutrašnjosti. Najveća zanimljivost špilje su golemi podzemni prostori s golemim kamenim blokovima palim sa stropa, ali i prekrasni špiljski ukrasi (saljevi, stalagmiti i stalaktiti u raznim bojama, te ekscentrične sige s velikim vidljivim kristalima). Još je 1932. Ivan Krajač predlagao špilju za turističko uređenje, što je prijedlog i danas, kada za to postoje mnogo veće tehničke mogućnosti. https://hrcak.srce.hr/file/281757Podgorješpiljaistraživanjeprostornostturizam |
| spellingShingle | VLADO BOŽIĆ VRTLINA – GOLEMA ŠPILJA VELEBITSKOG PODGORJA Senjski Zbornik Podgorje špilja istraživanje prostornost turizam |
| title | VRTLINA – GOLEMA ŠPILJA VELEBITSKOG PODGORJA |
| title_full | VRTLINA – GOLEMA ŠPILJA VELEBITSKOG PODGORJA |
| title_fullStr | VRTLINA – GOLEMA ŠPILJA VELEBITSKOG PODGORJA |
| title_full_unstemmed | VRTLINA – GOLEMA ŠPILJA VELEBITSKOG PODGORJA |
| title_short | VRTLINA – GOLEMA ŠPILJA VELEBITSKOG PODGORJA |
| title_sort | vrtlina golema spilja velebitskog podgorja |
| topic | Podgorje špilja istraživanje prostornost turizam |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/281757 |
| work_keys_str_mv | AT vladobozic vrtlinagolemaspiljavelebitskogpodgorja |