Dugotrajna nega starih u Srbiji – stanje, politike i dileme

Obezbeđenje dugotrajne nege za sve veći broj starih, u uslovima očekivanog produženja života, i to ne samo u dobrom zdravlju već i sa invaliditetom, svakako je jedno od pitanja sa kojim će Srbija morati da se suoči u kontekstu sve izraženijeg starenja stanovništva i promenjenih porodičnih modela. E...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Author: Gordana Matković
Format: Article
Language:English
Published: Institute of Social Science, Belgrade 2012-07-01
Series:Stanovništvo
Subjects:
Online Access:https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/110
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
Description
Summary:Obezbeđenje dugotrajne nege za sve veći broj starih, u uslovima očekivanog produženja života, i to ne samo u dobrom zdravlju već i sa invaliditetom, svakako je jedno od pitanja sa kojim će Srbija morati da se suoči u kontekstu sve izraženijeg starenja stanovništva i promenjenih porodičnih modela. Elementi državnog sistema za dugotrajnu negu u Srbiji su novčane naknade, naknada i dodatak za negu i pomoć drugog lica, i nenovčane, prvenstveno u vidu obezbeđenja institucionalnog smeštaja i usluga u zajednici. Zdravstvene usluge dugotrajne nege su tek u procesu uspostavljanja, osim kućnog lečenja u Beogradu. Uz pretpostavku da svi stari primaju samo jednu vrstu naknada, ukupan broj korisnika bi iznosio približno 90.000 ili preko 7% starijih od 65 godina u Srbiji. Pod uslovom savršene targetiranosti, naknadama i uslugama bi bile zadovoljene potrebe samo najugroženijih starih lica. Rashodi države za dugotrajnu negu se veoma grubo mogu proceniti na 0,55% BDP, od čega najviše na novčane naknade (0,37%). Ovi su rashodi značajno niži nego u EU, gde su 2004. godine u proseku iznosili 0,9% BDPa. Odgovor države na potrebe starih za dugotrajnom negom koji je do sada uspostavljen svakako je nesistematičan i nesistemski. Povezanost između pojedinih segmenata koji se mogu smatrati elementima sistema dugotrajne nege nije uspostavljena, a nije ni dovoljno istražena. Posebno se kao otvorena nameću pitanja adekvatnosti novčanih naknada i njihova povezanost sa uslugama, pospešivanja daljeg razvoja usluga u zajednici i suočavanje sa jazom između potreba i mogućnosti.
ISSN:0038-982X
2217-3986