SUVREMENA DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA PODGORJA

Podgorje obuhvaća prostor hrvatske jadranske obale u podnožju Velebita. Adminsitrativno gledano, istraživanjem su obuhvaćena naselja Grada Senja, te općina Karlobag i Starigrad, koja svojim teritorijem participiraju na obali Jadranskog mora. Promatrani je prostor podijeljen između Ličko-senjske (...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Authors: IVO TURK, NIKOLA ŠIMUNIĆ, NENAD POKOS
Format: Article
Language:deu
Published: Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo 2017-01-01
Series:Senjski Zbornik
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/281779
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
_version_ 1832589622857695232
author IVO TURK
NIKOLA ŠIMUNIĆ
NENAD POKOS
author_facet IVO TURK
NIKOLA ŠIMUNIĆ
NENAD POKOS
author_sort IVO TURK
collection DOAJ
description Podgorje obuhvaća prostor hrvatske jadranske obale u podnožju Velebita. Adminsitrativno gledano, istraživanjem su obuhvaćena naselja Grada Senja, te općina Karlobag i Starigrad, koja svojim teritorijem participiraju na obali Jadranskog mora. Promatrani je prostor podijeljen između Ličko-senjske (Grad Senj i Općina Karlobag) i Zadarske županje (Općina Strarigrad). Podgorje ima vrlo negativna demografska obilježja. Ukupna depopulacija traje, s iznimkom jednog međupopisja (1981. – 1991.), kontinuirano od 1910. godine kada je zabilježen maksimum naseljenosti (16 782 stanovnika). U sljedećih se sto godina broj stanovnika skoro prepolovio. Prema najnovijim popisu stanovništva iz 2011. godine Podgorje je imalo samo 8 894 stanovnika. Prirodna depopulacija je u Podgorju prisutna dugi niz godina što vrlo negativno utječe na demografske prilike. Starenje stanovništva je u vrlo uznapredovalom stadiju. Godine 1971. indeks starenja iznosio je 58, dok je prema posljednjem popisu iz 2011. vrijednost toga demografskog pokazatelja porasla na čak 187,8. Razlozi ovakvog nepovoljnog demografskog stanja su kompleksni. Fizičkogeografska obilježja nepovoljno su u prošlosti utjecala na razvoj (krški reljef s mnogo strmih oblika, jaka bura). Danas se Podgorje nalazi u zoni preklapanja nodalno-funkcionalnih područja Rijeke, kojoj gravitira njegov sjeverni dio te Zadra, kojem gravitira njegov južni dio. Izgradnjom autoceste Zagreb – Split i planiranom izgradnjom autoceste ili brze ceste Rijeka – Žuta Lokva, Podgorje će se u biti naći u svojevrsnoj prometnoj izolaciji, što neće povoljno djelovati na demografske i ekonomske tokove. Unatoč položaju na jadranskoj obali koji nudi dobru mogućnost razvoja turizma, s iznimkom Starigrada, gdje je polazišna točka za izlete u NP Paklenica, ta djelatnost u Podgorju nije znatnije razvijena, što nepovoljno utječe na demografske prilike.
format Article
id doaj-art-479ab9e8566e4ed4b802ee822f82119f
institution Kabale University
issn 0582-673X
1849-0999
language deu
publishDate 2017-01-01
publisher Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo
record_format Article
series Senjski Zbornik
spelling doaj-art-479ab9e8566e4ed4b802ee822f82119f2025-01-24T11:26:40ZdeuGradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvoSenjski Zbornik0582-673X1849-09992017-01-01441739510.31953/sz.44.1.5SUVREMENA DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA PODGORJAIVO TURKNIKOLA ŠIMUNIĆNENAD POKOSPodgorje obuhvaća prostor hrvatske jadranske obale u podnožju Velebita. Adminsitrativno gledano, istraživanjem su obuhvaćena naselja Grada Senja, te općina Karlobag i Starigrad, koja svojim teritorijem participiraju na obali Jadranskog mora. Promatrani je prostor podijeljen između Ličko-senjske (Grad Senj i Općina Karlobag) i Zadarske županje (Općina Strarigrad). Podgorje ima vrlo negativna demografska obilježja. Ukupna depopulacija traje, s iznimkom jednog međupopisja (1981. – 1991.), kontinuirano od 1910. godine kada je zabilježen maksimum naseljenosti (16 782 stanovnika). U sljedećih se sto godina broj stanovnika skoro prepolovio. Prema najnovijim popisu stanovništva iz 2011. godine Podgorje je imalo samo 8 894 stanovnika. Prirodna depopulacija je u Podgorju prisutna dugi niz godina što vrlo negativno utječe na demografske prilike. Starenje stanovništva je u vrlo uznapredovalom stadiju. Godine 1971. indeks starenja iznosio je 58, dok je prema posljednjem popisu iz 2011. vrijednost toga demografskog pokazatelja porasla na čak 187,8. Razlozi ovakvog nepovoljnog demografskog stanja su kompleksni. Fizičkogeografska obilježja nepovoljno su u prošlosti utjecala na razvoj (krški reljef s mnogo strmih oblika, jaka bura). Danas se Podgorje nalazi u zoni preklapanja nodalno-funkcionalnih područja Rijeke, kojoj gravitira njegov sjeverni dio te Zadra, kojem gravitira njegov južni dio. Izgradnjom autoceste Zagreb – Split i planiranom izgradnjom autoceste ili brze ceste Rijeka – Žuta Lokva, Podgorje će se u biti naći u svojevrsnoj prometnoj izolaciji, što neće povoljno djelovati na demografske i ekonomske tokove. Unatoč položaju na jadranskoj obali koji nudi dobru mogućnost razvoja turizma, s iznimkom Starigrada, gdje je polazišna točka za izlete u NP Paklenica, ta djelatnost u Podgorju nije znatnije razvijena, što nepovoljno utječe na demografske prilike. https://hrcak.srce.hr/file/281779Podgorjeukupna depopulacijaprirodna depopulacijastarenje stanovništvaprometna izoliranost
spellingShingle IVO TURK
NIKOLA ŠIMUNIĆ
NENAD POKOS
SUVREMENA DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA PODGORJA
Senjski Zbornik
Podgorje
ukupna depopulacija
prirodna depopulacija
starenje stanovništva
prometna izoliranost
title SUVREMENA DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA PODGORJA
title_full SUVREMENA DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA PODGORJA
title_fullStr SUVREMENA DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA PODGORJA
title_full_unstemmed SUVREMENA DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA PODGORJA
title_short SUVREMENA DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA PODGORJA
title_sort suvremena demografska obiljezja podgorja
topic Podgorje
ukupna depopulacija
prirodna depopulacija
starenje stanovništva
prometna izoliranost
url https://hrcak.srce.hr/file/281779
work_keys_str_mv AT ivoturk suvremenademografskaobiljezjapodgorja
AT nikolasimunic suvremenademografskaobiljezjapodgorja
AT nenadpokos suvremenademografskaobiljezjapodgorja