SUVREMENA DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA PODGORJA

Podgorje obuhvaća prostor hrvatske jadranske obale u podnožju Velebita. Adminsitrativno gledano, istraživanjem su obuhvaćena naselja Grada Senja, te općina Karlobag i Starigrad, koja svojim teritorijem participiraju na obali Jadranskog mora. Promatrani je prostor podijeljen između Ličko-senjske (...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Authors: IVO TURK, NIKOLA ŠIMUNIĆ, NENAD POKOS
Format: Article
Language:deu
Published: Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo 2017-01-01
Series:Senjski Zbornik
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/281779
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
Description
Summary:Podgorje obuhvaća prostor hrvatske jadranske obale u podnožju Velebita. Adminsitrativno gledano, istraživanjem su obuhvaćena naselja Grada Senja, te općina Karlobag i Starigrad, koja svojim teritorijem participiraju na obali Jadranskog mora. Promatrani je prostor podijeljen između Ličko-senjske (Grad Senj i Općina Karlobag) i Zadarske županje (Općina Strarigrad). Podgorje ima vrlo negativna demografska obilježja. Ukupna depopulacija traje, s iznimkom jednog međupopisja (1981. – 1991.), kontinuirano od 1910. godine kada je zabilježen maksimum naseljenosti (16 782 stanovnika). U sljedećih se sto godina broj stanovnika skoro prepolovio. Prema najnovijim popisu stanovništva iz 2011. godine Podgorje je imalo samo 8 894 stanovnika. Prirodna depopulacija je u Podgorju prisutna dugi niz godina što vrlo negativno utječe na demografske prilike. Starenje stanovništva je u vrlo uznapredovalom stadiju. Godine 1971. indeks starenja iznosio je 58, dok je prema posljednjem popisu iz 2011. vrijednost toga demografskog pokazatelja porasla na čak 187,8. Razlozi ovakvog nepovoljnog demografskog stanja su kompleksni. Fizičkogeografska obilježja nepovoljno su u prošlosti utjecala na razvoj (krški reljef s mnogo strmih oblika, jaka bura). Danas se Podgorje nalazi u zoni preklapanja nodalno-funkcionalnih područja Rijeke, kojoj gravitira njegov sjeverni dio te Zadra, kojem gravitira njegov južni dio. Izgradnjom autoceste Zagreb – Split i planiranom izgradnjom autoceste ili brze ceste Rijeka – Žuta Lokva, Podgorje će se u biti naći u svojevrsnoj prometnoj izolaciji, što neće povoljno djelovati na demografske i ekonomske tokove. Unatoč položaju na jadranskoj obali koji nudi dobru mogućnost razvoja turizma, s iznimkom Starigrada, gdje je polazišna točka za izlete u NP Paklenica, ta djelatnost u Podgorju nije znatnije razvijena, što nepovoljno utječe na demografske prilike.
ISSN:0582-673X
1849-0999