PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA
Rad obrađuje načine književne artikulacije Podgorja u pripovjednoj prozi Vjenceslava Novaka (Pavao Šegota, Pod Nehajem, Posljednji Stipančići, Tito Dorčić, Dva svijeta). Podgorje nije ubilježeno kao idealizirani zavičajni prostor na rubu Austrijskoga Carstva, već je prometnuto u poetičko sredstvo...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo
2017-01-01
|
| Series: | Senjski Zbornik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/283689 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1832589620627374080 |
|---|---|
| author | SINTIJA ČULJAT |
| author_facet | SINTIJA ČULJAT |
| author_sort | SINTIJA ČULJAT |
| collection | DOAJ |
| description | Rad obrađuje načine književne artikulacije Podgorja u pripovjednoj prozi
Vjenceslava Novaka (Pavao Šegota, Pod Nehajem, Posljednji Stipančići, Tito Dorčić, Dva
svijeta). Podgorje nije ubilježeno kao idealizirani zavičajni prostor na rubu Austrijskoga
Carstva, već je prometnuto u poetičko sredstvo propitkivanja osobnog i kolektivnog
identiteta dionika toga prostora, čiji se marginalni položaj promišlja i kao posljedica
konfliktnih i nepostojanih dijelova hrvatske samobitnosti. Pomak u obradi mjesta priče
iz središta na rub kao i prijelazi između semantičkih polja velegrada i provincije čine
pripovjednu izvedbu kojom Novak obogaćuje svoju realističku poetiku, slikajući razmjere
političke i klasne tranzicije u razdijeljenomu, zakutnomu hrvatskomu prostoru, predmetu
izvanmatične europske književne proizvodnje. Podjelu na središte i periferiju proisteklu
iz razdiobe političke i gospodarske moći devetnaestostoljetne Europe Novak svojom
fikcionalnom konfiguracijom prostora poravnava i kao vrijednosnu razdjelnicu. Dvojbe
oko pripadnosti izvornome krajoliku čine narativnu strukturu europskoga realističkoga
romana na prijelomu devetnaestog i dvadesetoga stoljeća. Pripovjedna topografija
Vjenceslava Novaka proširuje hrvatski okoliš krajolikom manjega primorskoga grada i
Podvelebitskoga priobalja čijoj izvornoj protežnosti i raznolikosti pridaje značenja izrasla
iz napetosti u tumačenju odnosa središta i provincije. Novakovi pripovjedni eskursi o
posebnosti Podgorja prepleću se s općim referencijama geopolitičkoga pojma europske
provincije što se podjeljuju tomu rubnomu prostoru.
|
| format | Article |
| id | doaj-art-41df997cb8524bfda6cccd0b1cdd5ed8 |
| institution | Kabale University |
| issn | 0582-673X 1849-0999 |
| language | deu |
| publishDate | 2017-01-01 |
| publisher | Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo |
| record_format | Article |
| series | Senjski Zbornik |
| spelling | doaj-art-41df997cb8524bfda6cccd0b1cdd5ed82025-01-24T11:23:13ZdeuGradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvoSenjski Zbornik0582-673X1849-09992017-01-0144143744910.31953/sz.44.1.24PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKASINTIJA ČULJATRad obrađuje načine književne artikulacije Podgorja u pripovjednoj prozi Vjenceslava Novaka (Pavao Šegota, Pod Nehajem, Posljednji Stipančići, Tito Dorčić, Dva svijeta). Podgorje nije ubilježeno kao idealizirani zavičajni prostor na rubu Austrijskoga Carstva, već je prometnuto u poetičko sredstvo propitkivanja osobnog i kolektivnog identiteta dionika toga prostora, čiji se marginalni položaj promišlja i kao posljedica konfliktnih i nepostojanih dijelova hrvatske samobitnosti. Pomak u obradi mjesta priče iz središta na rub kao i prijelazi između semantičkih polja velegrada i provincije čine pripovjednu izvedbu kojom Novak obogaćuje svoju realističku poetiku, slikajući razmjere političke i klasne tranzicije u razdijeljenomu, zakutnomu hrvatskomu prostoru, predmetu izvanmatične europske književne proizvodnje. Podjelu na središte i periferiju proisteklu iz razdiobe političke i gospodarske moći devetnaestostoljetne Europe Novak svojom fikcionalnom konfiguracijom prostora poravnava i kao vrijednosnu razdjelnicu. Dvojbe oko pripadnosti izvornome krajoliku čine narativnu strukturu europskoga realističkoga romana na prijelomu devetnaestog i dvadesetoga stoljeća. Pripovjedna topografija Vjenceslava Novaka proširuje hrvatski okoliš krajolikom manjega primorskoga grada i Podvelebitskoga priobalja čijoj izvornoj protežnosti i raznolikosti pridaje značenja izrasla iz napetosti u tumačenju odnosa središta i provincije. Novakovi pripovjedni eskursi o posebnosti Podgorja prepleću se s općim referencijama geopolitičkoga pojma europske provincije što se podjeljuju tomu rubnomu prostoru. https://hrcak.srce.hr/file/283689Vjenceslav Novakpripovjedni prostorPodgorjepoetikasredišterub |
| spellingShingle | SINTIJA ČULJAT PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA Senjski Zbornik Vjenceslav Novak pripovjedni prostor Podgorje poetika središte rub |
| title | PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA |
| title_full | PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA |
| title_fullStr | PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA |
| title_full_unstemmed | PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA |
| title_short | PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA |
| title_sort | podgorje u pripovjednomu modelu vjenceslava novaka |
| topic | Vjenceslav Novak pripovjedni prostor Podgorje poetika središte rub |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/283689 |
| work_keys_str_mv | AT sintijaculjat podgorjeupripovjednomumodeluvjenceslavanovaka |