RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT
Travnjaci Nacionalnog parka Sjeverni Velebit većinom nisu primarni tip vegetacije, nego su nastali kao posljedica ljudskog djelovanja krčenjem i paljenjem šuma, ispašom i košnjom. Taj je proces započeo prije više tisućljeća te je kontinuirano održavao ravnotežu između šuma i travnjaka, a rezultir...
Saved in:
| Main Authors: | , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo
2019-01-01
|
| Series: | Senjski Zbornik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/337196 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1832590526517346304 |
|---|---|
| author | Antun Alegro Vedran Šegota |
| author_facet | Antun Alegro Vedran Šegota |
| author_sort | Antun Alegro |
| collection | DOAJ |
| description | Travnjaci Nacionalnog parka Sjeverni Velebit većinom nisu primarni tip vegetacije,
nego su nastali kao posljedica ljudskog djelovanja krčenjem i paljenjem šuma, ispašom i
košnjom. Taj je proces započeo prije više tisućljeća te je kontinuirano održavao ravnotežu
između šuma i travnjaka, a rezultirao je većom bioraznolikošću no što bi bila u nedirnutom
prirodnom stanju. U drugoj polovici 20. stoljeća tradicionalne sezonske transhumantne
vertikalne migracije ljudi i stoke iz Podgorja na velebitske ljetne pašnjake prekinute su
kao posljedica snažne depopulacije Podgorja, koje je danas najslabije naseljeno područje u
Hrvatskoj. Vegetacijska istraživanja travnjaka unutar Parka tijekom 2009. i 2010. ukazala
su na veliku raznolikost travnjaka koji se međusobno razlikuju ovisno o nadmorskoj visini,
reljefu terena, značajkama tla, utjecaju vjetra i nekadašnjem načinu upotrebe. Sukcesija,
odnosno zarastanje travnjačkih površina drvenastim i grmolikim vrstama zabilježena je na
gotovo svim tipovima travnjaka, no intenzitet zarastanja i vrste kojima zarastaju ovise o
tipu travnjaka. Sukcesija je značajno sporija na travnjacima vršne zone nego na travnjacima
primorske padine zbog kraćega vegetacijskog perioda, oštrije klime, izloženosti buri te
prostranijih travnjaka koji sporije zarastaju od manjih, fragmentiranih travnjaka kakve
nalazimo na nižim nadmorskim visinama. Očuvanje travnjaka morao bi biti prioritet
upravljanja Parkom jer, osim iznimne bioraznolikosti, travnjaci nam ujedno govore i
o prošlosti čitava područja, načinu života, privređivanja, kretanja te čine neizostavan i
nemjerljivo važan dio prirodne i kulturne baštine. |
| format | Article |
| id | doaj-art-3982a978b747421fb8daa3b28c32a554 |
| institution | Kabale University |
| issn | 0582-673X 1849-0999 |
| language | deu |
| publishDate | 2019-01-01 |
| publisher | Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo |
| record_format | Article |
| series | Senjski Zbornik |
| spelling | doaj-art-3982a978b747421fb8daa3b28c32a5542025-01-23T12:15:05ZdeuGradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvoSenjski Zbornik0582-673X1849-09992019-01-01461618010.31953/sz.46.1.3RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBITAntun Alegro0Vedran Šegota1Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,Botanički zavod, Biološki odsjekPrirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,Botanički zavod, Biološki odsjekTravnjaci Nacionalnog parka Sjeverni Velebit većinom nisu primarni tip vegetacije, nego su nastali kao posljedica ljudskog djelovanja krčenjem i paljenjem šuma, ispašom i košnjom. Taj je proces započeo prije više tisućljeća te je kontinuirano održavao ravnotežu između šuma i travnjaka, a rezultirao je većom bioraznolikošću no što bi bila u nedirnutom prirodnom stanju. U drugoj polovici 20. stoljeća tradicionalne sezonske transhumantne vertikalne migracije ljudi i stoke iz Podgorja na velebitske ljetne pašnjake prekinute su kao posljedica snažne depopulacije Podgorja, koje je danas najslabije naseljeno područje u Hrvatskoj. Vegetacijska istraživanja travnjaka unutar Parka tijekom 2009. i 2010. ukazala su na veliku raznolikost travnjaka koji se međusobno razlikuju ovisno o nadmorskoj visini, reljefu terena, značajkama tla, utjecaju vjetra i nekadašnjem načinu upotrebe. Sukcesija, odnosno zarastanje travnjačkih površina drvenastim i grmolikim vrstama zabilježena je na gotovo svim tipovima travnjaka, no intenzitet zarastanja i vrste kojima zarastaju ovise o tipu travnjaka. Sukcesija je značajno sporija na travnjacima vršne zone nego na travnjacima primorske padine zbog kraćega vegetacijskog perioda, oštrije klime, izloženosti buri te prostranijih travnjaka koji sporije zarastaju od manjih, fragmentiranih travnjaka kakve nalazimo na nižim nadmorskim visinama. Očuvanje travnjaka morao bi biti prioritet upravljanja Parkom jer, osim iznimne bioraznolikosti, travnjaci nam ujedno govore i o prošlosti čitava područja, načinu života, privređivanja, kretanja te čine neizostavan i nemjerljivo važan dio prirodne i kulturne baštine.https://hrcak.srce.hr/file/337196pašnjacisukcesijatranshumancaispaša |
| spellingShingle | Antun Alegro Vedran Šegota RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT Senjski Zbornik pašnjaci sukcesija transhumanca ispaša |
| title | RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT |
| title_full | RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT |
| title_fullStr | RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT |
| title_full_unstemmed | RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT |
| title_short | RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT |
| title_sort | raznolikost i ugrozenost travnjaka nacionalnog parka sjeverni velebit |
| topic | pašnjaci sukcesija transhumanca ispaša |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/337196 |
| work_keys_str_mv | AT antunalegro raznolikostiugrozenosttravnjakanacionalnogparkasjevernivelebit AT vedransegota raznolikostiugrozenosttravnjakanacionalnogparkasjevernivelebit |